„Gde počinje empatija – između otuđenja i ljubavi

u savremenoj evropskoj drami”
FED 2 – Drugi Festival evropske drame
Od 20. do 23. novembra 2026.

 

DRUGI FESTIVAL EVROPSKE DRAME – FED 2 predstavlja novih sedam savremenih, višestruko nagrađivanih dramskih pisaca iz Norveške, Ukrajine, Grčke, Belgije, Austrije, Danske i Švedske.

 

Pod sloganom „GDE POČINJE EMPATIJA – IZMEĐU OTUĐENJA I LJUBAVI U SAVREMENOJ EVROPSKOJ DRAMI” festival će se održati od 20. do 23. novembra 2026. u Beogradskom dramskom pozorištu, u organizaciji udruženja Srebrno drvo i Treći Trg i Beogradskog dramskog pozorišta.

 

Prvo izdanje FED-a obeležile su prepune sale za scenska izvođenja. Vođeni su uzbudljivi dijalozi stručne javnosti, studenata umetničkih fakulteta, ljubitelja pozorišnih umetnosti i književnosti sa autorima drama, te festival sa radošću nastavlja svoju misiju otkrivanja savremenih evropskih dramskih glasova.

 

Drugi po redu festival će ugostiti sedam autora različitih generacija i predstaviti sedam savremenih drama kroz scenska čitanja i razgovore sa autorima: Fredrika Bratberga iz Norveške, jedanog od najistaknutijih dramskih pisaca Skandinavije, Mirjam V. Leš iz Austrije, belgijskog dramskog pisca i scenaristu Pola Purvera, Andreasa Flurakisa iz Grčke, Astrid Salbah iz Danske, Ljudmilu Timošenko iz Ukrajine i Mandu Stenstrem iz Švedske

Pozorišna rediteljka i glavna urednica izdavača „Srebrno drvo” Dina Radoman pažljivo je istražila evropske pozorišne komade i odabrana dela tematski raznovrsna, koja se bave širokim spektrom tema koje smatramo posebno značajnim za aktuelni trenutak u kojem živimo. U okviru evropskog projekta PLAY odabrani su visoko afirmisani i nagrađivani autori različitih generacija i iz različitih delova Evrope. Promovišući lingvističku i kulturnu raznolikost, obuhvatajući sedam zemalja i jezika prevedene su drame autora iz Norveške, Ukrajine, Grčke, Belgije, Austrije, Danske i Švedske u prevodu Svetlane Tot, Bojane Denić, Saše Đorđevića, Ksenije Janjić, Bojane Budimir, Jelene Vojinović, Milene Ivanović.

 

Knjige drama su objavljene u izdanju Srebrnog drveta i Trećeg Trga u okviru biblioteke Papirna pozornica.


Raspon tema se kreće od životne sredine i odnosa prema prirodi, odnosa prema telu, različitih modela ponašanja između roditelja i dece, istraživanja i otkrivanja šta znači biti odrasla osoba, modernih verzija klasičnih bajki, snova i vizija budućnosti tinejdžera i mladih, kao i pitanja identiteta i kulturnih specifičnosti različitih sredina, pa sve do otuđenja, nedostatka komunikacijskih veština i sve većeg odsustva empatije u savremenom svetu; od usamljenosti i egzistencijalnih preispitivanja, preko snažnih emocija koje razaraju – poput stida, zavisti i mržnje – pa do prihvatanja različitosti, harmonije sa samim sobom i prirodom, i ljubavi koja povezuje, isceljuje i pomera granice.

U saradnji sa rediteljkom Anom Tomović odabrani su mladi reditelji koji su režirali scenska čitanja izabranih drama.

 

Svi programi će biti održani na Maloj sceni „Predrag Pepi Laković” sa početkom od 17 časova. Ulaz na sve programe festivala je slobodan. Karte će se preuzimati na biletarnici pozorišta.

U petak 20. novembra od 17 časova festival otvara javno čitanje drame POVRACI, Fredrika Bratberga (Norveška) u režiji Dajane Josipović. U subotu 21. novembra od 17 časova biće izvedeno čitanje drame SHAKESPEARE IS DEAD, GET OVER IT!, Pola Purvera (Belgija) u režiji Tare Mitrović, a od 18:15 časova scensko čitanje drame I TAKO SU ŽIVELI SU SREĆNO, Mande Stenstrem (Švedska) u režiji Teodore Rakić. U nedelju 22. novembra od 17 časova sledi scensko čitanje drame JUTRO I VEČE, Astrid Salbah (Danska) u režiji Nikole Terzića, a od 18.30 drame ŠUMA, Miriam V. Leš (Austrija) u režiji Une Nedeljković. Poslednjeg dana festivala u ponedeljak 23. novembra od 17 časova održaće se scensko čitanje drame PET PESAMA POLESJA, Ljudmile Timošenko (Ukrajina) u režiji Slobodana Stankovića, a od 18.30 časova drame FENIKS I NJEGOVO PILE, Andreasa Flurakisa (Grčka) u režiji Nevene Dimitrijević.

Nakon svakog scenskog čitanja u pozorišnom kafeu BDP-a će se održati razgovori sa autorima koje moderira dr Vesna Perić, dramaturškinja, scenaristkinja, filmska kritičarka, teoretičarka i spisateljica.

 

Festival je podržala Evropska komisije kroz program Kreativna Evropa, Austrijski kulturni forum Beograd, NORLA, Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, Švedski umetnički savet, Ukrajinski institut knjige, Fond Flamanske literature, Ambasade Grčke u Beogradu, Danska fondacija.

 

FED 2 – Drugi Festival evropske drame
„Gde počinje empatija – između otuđenja i ljubavi u savremenoj evropskoj drami”
Od 20. do 23. novembra 2026.
Beogradsko dramsko pozorište


Scenska čitanja:
Mala scena „Predrag Pepi Laković”

Razgovori sa autorima: Pozorišni kafe – Razgovore sa autorima moderira Vesna Perić
Organizatori: Srebrno drvo i Treći Trg, Beogradsko dramsko pozorište

 

 

OTVARANJE
Petak, 20. novembar

17.00 Javno čitanje (30–40 min)

POVRACI – Fredrik Bratberg (Norveška)

Sa norveškog prevela: Jelena Vojinović

Režija: Dajana Josipović

*Razgovor sa autorom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

Subota, 21. novembar

17.00 Javno čitanje (30 min)

SHAKESPEARE IS DEAD, GET OVER IT! – Pol Purver (Belgija)
Sa holandskog prevela: Bojana Budimir

Režija: Tara Mitrović

 

*Razgovor sa autorom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

*Kratka pauza

 

18.15 Javno čitanje (30 min)

I TAKO SU ŽIVELI SU SREĆNO – Manda Stenström (Švedska)
Sa švedskog prevela: Svetlana Tot

Režija: Teodora Rakić

 

*Razgovor sa autorkom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

Nedelja, 22. novembar

17.00  Javno čitanje (30–40 min)

JUTRO I VEČE – Astrid Salbah (Danska)
Sa danskog prevela: Ksenija Janjić

Režija: Nikola Terzić

 

*Razgovor sa autorkom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

*Kratka pauza

 

18.30 Javno čitanje (30–40 min)

ŠUMA – Miriam V. Leš (Austrija)
Sa nemačkog prevela: Bojana Denić

Režija: Una Nedeljković

 

*Razgovor sa autorkom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

 

Ponedeljak, 23. novembar

17.00 Javno čitanje (30–40 min)

PET PESAMA POLESJA – Ljudmila Timošenko (Ukrajina)
Sa ukrajinskog prevela: Milena Ivanović

Režija: Slobodan Stanković

 

*Razgovor sa autorkom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

 

*Kratka pauza

 

18.30 Javno čitanje (30–40 min)

FENIKS I NJEGOVO PILE – Andreas Flurakis (Grčka)
Sa grčkog preveo: Saša Đorđević

Režija: Nevena Dimitrijević

 

*Razgovor sa autorom u pozorišnom kafeu, moderira Vesna Perić

BIOGRAFIJE AUTORA

Andreas Flurakis, photo credits  Antigone

ANDREAS FLURAKIS (Andreas Flourakis, 1969) je savremeni grčki dramski pisac i reditelj poznat po tome što kroz poetično i eksperimentalno pozorište istražuje identitet, društvene norme i savremene krize. Napisao je više od četrdeset pozorišnih dela, koja su prevedena na mnoge jezike, uključujući engleski, francuski, španski, portugalski, italijanski, kineski, nemački, turski, rumunski, gruzijski, poljski, albanski, katalonski, hindu i finski.

Njegove drame su izvođene kako u Grčkoj, tako i na međunarodnoj sceni, u pozorištima poput National Theatre of Greece (Atina), Royal Court Theatre (London), Art Theatre Karolos Koun (Atina), National Theatre of Spain (Madrid), Lincoln Center Theater (Njujork), Gate Theatre (London), West Yorkshire Playhouse (Lids), Tristan Bates Theatre (London), Epi Kolono (Atina), National Theatre of Albania (Tirana), Theatre of the South (Atina) i Maison d’Europe et d’Orient (Pariz). Takođe, njegove drame su izvođene na raznim festivalima, uključujući HotINK (Njujork), Helsinki Festival (Helsinki), Gi60 (Njujork), Oyun Yaz Festival (Istanbul), International Monodrama Festival (Pafos, Kipar), Cultural Olympiad (Atina) i Comparative Drama Conference (Los Anđeles).

 

Među njegovim nagradama izdvajaju se pohvala na konkursu za jednočinku Umetničkog pozorišta „Karolos Kun” (2003), izbor u okviru Projekta Janus za nove drame i novo dramsko stvaralaštvo širom Evrope (2006), druga nagrada na konkursu za jednočinku u organizaciji Opštinskog i regionalnog pozorišta sa Rodosa (2008), treća nagrada na Međunarodnom konkursu monodrame Međunarodnog pozorišnog instituta UNESCO-a (2006–2008), nagrada za rezidencijalnog pisca u okviru međunarodnog rezidencijalnog programa pozorišta Royal Court (Ujedinjeno Kraljevstvo), kao i Fulbrajtova nagrada za umetnike (Sjedinjene Američke Države). Godine 2014. njegova drama Jaka kolena (Strong Knees) izabrana je kao jedna od tri pobedničke drame na bijenalnom konkursu dramskog stvaralaštva Eurodram. Takođe je radio i kao gostujući profesor dramskog pisanja na Univerzitetu u Kanzasu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

FENIKS I NJEGOVO PILE (O Foinikas kai to kotopoulo tou) je surova, apsurdna crna komedija o životinjskim nagonima koji se kriju ispod površine civilizovanog ponašanja.

Dok roditelji čekaju vesti o svom sinu koji je imao ozbiljnu saobraćajnu nesreću bolnica postaje iščašena pozornica straha, nagona, nasilja i pogrešno usmerenih osećanja. Tuga prerasta u grotesku, saosećanje u prinudu, a granice pristojnosti naglo se urušavaju. Tragedija jedne porodice prerasta u mračnu komediju o tome na šta su ljudi spremni  kada padnu maske i kada se suoče sa blizinom smrti.

Kroz britak humor i nadrealni pogled na svakodnevicu, Andreas Flourakis postavlja pitanje: šta ostaje od nas kada strah ogoli sve ono što nas čini pristojnim, moralnim i društveno prihvatljivim?

 

 

 

 

 


Astrid Salbah photo by Robin Skjoldborg Photographer


ASTRID SALBAH
(Astrid Saalbach, 1955) je danska dramaturškinja i književnica, jedna od najznačajnijih autorki svoje generacije. Školovala se za glumicu na Državnoj pozorišnoj školi u Kopenhagenu, a kao dramaturškinja debitovala je radio-dramom Tragovi u pesku (Spor i sandet, 1981). Kao prozna autorka debitovala je 1985. zbirkom priča Lice Meseca (Månens ansigt), dok je njen prvi pozorišni komad Nevidljivi grad (Den usynlige by) postavljen 1986.

Njena dela bave se savremenim egzistencijalnim i psihološkim temama, strahom, identitetom i društvenim pritiscima, u izrazu koji spaja realizam i atmosferu sna. Njene drame i romani prevođeni su na brojne jezike i izvođeni u više od 20 zemalja sveta.

Dobitnica je mnogih nagrada, među kojima su Kjeld Abell, Holbergova medalja i Nordijska nagrada za dramu. Članica je Danske akademije od 2011. godine.

KRAJ SVETA I DRUGE DRAME sadrži tri snolike drame danske autorke Astrid Salbah čiji su komadi prevođeni i postavljani u više od 20 zemalja.

U drami Kraj sveta (Verdens ende) glavna protagonistkinja, stjuardesa, iz realnosti preko igre snova strmoglavo stiže u neobičnu šumu, u niz apokaliptičnih košmara u kojima vladaju niski porivi, neostvarene želje i čudna bića. Ovaj distopijski komad problematizuje teme bliskosti, gubitka, ljudskosti, preobražaja i novog početka. Za dramu Kraj sveta je dobila Nordijsku dramaturšku nagradu 2004. godine i Rajmertovo priznanje za najboljeg dramaturga.

Sažet i uznemirujući prikaz moderne žene i moderne stvarnosri. (Rike Rotensten)

Srce od leda je satirična savremena bajka inspirisana Devojčicom sa šibicama. Astrid Salbah vodi nas u iščašen svet Kraljevske palate u kome je sve i bolje nego u snovima, ali iza njega, baš kao i kod Andersena, vreba surova hladnoća realnosti. Za ovu dramu je dobila nagradu Fondacije Vilhelm Hansen za najbolju dramu.

Jutro i veče je drama sporog toka koja ispod površine normalnosti razotkriva gubitak egzistencijalne dubine. Od jutra do večeri, od lika do lika, autorka pokušava da identifikuje razloge ovakvog stanja i traži u vremenu izgubljene čestice odgovornosti. Ovo je drama o nedostatku sreće, ljubavi i smisla.

 

 

 

Fredrik Bratberg – Foto S A Löwenborg

 FREDRIK BRATBERG (Fredrik Brattberg, Norway, 1978) jedan je od najistaknutijih dramskih pisaca Skandinavije, dobitnik Ibzenove nagrade. Po obrazovanju je klasični kompozitor i u svom dramskom stvaralaštvu primenjuje teoriju muzike i muzičke tehnike.

Bratberg je jedan od najzanimljivijih savremenih evropskih dramskih pisaca koji svoje drame gradi poput muzičkih partitura. Njegove drame bave se apsurdnom i mračnom prirodom života, maestralno gradeći radnju sve dok se tragedija ne pretvori u farsu. Prevedene su na oko 30 jezika i izvođene na scenama širom sveta. Postavljane su i u nekim od vodećih francuskih i nemačkih pozorišta, kao što su Comédie-Française, Théâtre du Rond-Point i Schauspiel Frankfurt.

Bratberg je dobitnik više norveških i međunarodnih nagrada, među kojima su Ibsenova nagrada i Prix Ferdinand Vanek.

 

 KAO DA NIKAD NIJE sadrži tri drame norveškog dramskog pisca i kompozitora Fredrika Bratberga koji svoje drame gradi poput muzičkih partitura. Ponavlja iste situacije, pomera, nijansira i tako, gotovo neprimetno, stvarnost pretvara u apsurd.

BREAK OF DAY isprva deluje kao potpuno običan porodični dan: doručak, škola, posao, male svakodnevne obaveze. Ali svet izvan kuće počinje da se raspada. Dok poslovi nestaju, putevi iščezavaju, a katastrofa se približava, porodica pokušava da sačuva rutinu kao poslednje utočište normalnosti.

 

U IVANOFFU, Bratberg preuzima Čehovljevog Ivanova i premešta ga u neizvesnu budućnost u kojoj se širi virus, ljudi pokušavaju da nastave da žive kao pre, a Ivanov ostaje zarobljen između sveta koji više nema smisla i budućnosti koju niko ne ume da zamisli.

Drama POVRACI preispituje granice ljubavi i bola. Upoznajemo majku i oca koji tuguju zbog gubitka svog sina Gustava, za kog veruju da je mrtav. Jednog dana neko zakuca na vrata. I tu je on. Njihov sin. Radost roditelja je neopisiva. Posle nekog vremena vraća se svakodnevni život i uspostavlja se red, ali onda, jednog dana, njihov sin umire. Roditelji tuguju, ali je njihova tuga drugačija nego prvi put. Takođe, drugačija je i njihova radost kada Gustav pokuca na vrata dve nedelje kasnije. A onda, čim se svakodnevica vrati, njihov sin umire i treći put. I četvrti. I peti. I on se uvek vraća. Na kraju su roditelji dovedeni do ravnodušnosti, a žanr predstave se iz tragedije pretvara u crnu komediju. Ova drama je postavljena na scenu pet puta i donela mu je Ibzenovu nagradu 2012. godine.

Kroz ove tri drame možemo da sagledamo zašto je Bratberg jedan od najzanimljivijih savremenih evropskih dramskih pisaca. Iza jednostavnih situacija i preciznog, minimalističkog jezika otvara se svet u kojem se porodica, svakodnevica i doživljaj stvarnosti polako pomeraju sve dok više nismo sigurni da li se smejemo tragediji ili se prepoznajemo u sopstvenom smehu.

 

 


Ljudmila Timošenko, photo Maryna Smilianets

 LJUDMILA TIMOŠENKO (Людмила Тимошенко) rođena je 1978. godine u Severnom Kazahstanu, živi u Kijevu, Lavovu i Štutgartu (rezidentkinja Schauspiel Stuttgart).

Završila je Filozofski fakultet Lavovskog nacionalnog univerziteta „Ivan Franko“, doktor je političkih nauka, suosnivačica kijevskog Pozorišta dramaturga, dramaturškinja, scenaristkinja.

Prvi komad Zlatne helanke napisala je 2013. godine, od tada je dramaturgija važan deo njenog života i stvaralaštva. Film snimljen po tekstu Zlatne helanke dobio je nagrade na devet festivala, uključujući Best Live Action – 39th INTERFILM – International Short Film Festival Berlin.

Autorka je preko 15 komada sa preko 20 postavki na sceni ukrajinskih i evropskih pozorišta, tekstovi su prevedeni na 10 jezika.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komad PET PESAMA POLESJA kroz pet međusobno povezanih priča istražuje vek traume, sećanja, nasilja i istorije u ruralnom predelu Polesja. Priče su zasnovane na stvarnim događajima i spajaju surovu svakodnevicu sa elementima lokalnog folklora i mistike.

 

Drama je izvođena na scenama devet ukrajinskih pozorišta, a prevedena je na engleski, nemački i poljski jezik i višestruko je nominovana i nagrađivana na različitim festivalima, uključujući: Aurora (Bidgošč, Poljska, 2022. – finalistkinja), Julski med (Ukrajina, 2021. – prvo mesto), Drama UA (Ukrajina, 2021. – uži krug), Transmission.ua: Drama on the Move (Ukrajina, 2021. – finalistkinja).

 

 

 


Manda Stenstrem_Foto_Ateljé Karlheden

 

 

MANDA STENSTREM (Manda Stenström, 1989) je švedska dramska spisateljica. Rođena je u gradu Umeo na severu Švedske, a odrasla je u malom selu Undešoker. Trenutno živi u Geteborgu. Diplomirala je na Pozorišnoj akademiji u Malmeu 2014. godine i radi kao dramska spisateljica i dramaturškinja.


Njena prva drama Uspavana lepotica: Vreme jedine prave ljubavi postavljena je u pozorištu Estrad Nor 2016. godine, a kasnije je izabrana za Švedski bijenale pozorišta za mlade (BIBU). Njena drama I tako su živeli srećno napisana je za Nacionalno putujuće pozorište Švedske 2018. godine u okviru projekta LINK u kojem je dvadeset pozorišnih trupa širom zemlje postavilo ovaj komad.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I TAKO SU ŽIVELI SREĆNO je crna komedija o pobednicima i gubitnicima kapitalizma. Mlada švedska autorka Manda Strenstrem poigrava se Diznijevim princezama i njihovim prinčevima stvarajući priče o životima koji dolaze posle čuvenog „I tako su živeli srećno“ i koji su smešteni u današnji trenutak. Tako Pepeljuga piše i prodaje knjige o samopomoći i o tome kako biti dobar prema onima koji su ti naneli zlo, Arijel dobija noge uz najskuplju plastičnu hirurgiju na svetu i mašta o gala venčanju u podmornici, a Snežana, u pravom preduzetničkom duhu, rudnik sa patuljcima pretvara u nemilosrdnu korporaciju. Tako nastaju i najveći problemi…

Drama I tako su živeli srećno napisana je za Nacionalno putujuće pozorište Švedske 2018. godine u okviru projekta LINK i postavljena je dvadeset puta širom zemlje.

 

 

 

 

 

Miriam Lesch, photo Christoph Schiele

 

 

MIRJAM V. LEŠ (Miriam V. Lesch) rođena je 1991. u Gracu (Austrija). Živi i radi u Beču od 2015. godine kao samostalna spisateljica i dramaturškinja. Redovno objavljuje kratku prozu i poeziju u različitim književnim časopisima.

Na prvoj celovečernjoj drami Šuma radila je kao stipendistkinja mentorskog programa Viner Vortšteten (Wiener Worstätten). Dramski tekst Šuma selektovan je 2022. godine za Festival dramskog teksta u Hajdelbergu (Heidelberger Stückemarkt). Praizvedu je doživeo 2024. u Državnom pozorištu Oldenburg a kasnije i postavke u različitim pozorištima, uključujući Landesteater Detmold, Teater forum Štutgart, Teater Libek i Kosmos teatar Bregenc. Režija Katje Vahtler našla se u najužem izboru nagrade Festivala u Hajdelbergu za istaknutu režiju novog dram-skog teksta, 2026.
Mirjam V. Leš je dobitnica mnogobrojnih stipendija uključujući i stipendiju za dramske pisce Savezne kancelarije Austrije. Na drugom dramskom tekstu Poslednji zalogaj (Der Letzte Bissen) radila je u okviru rezidencijalnog boravka za pisce u Književnom kolok-vijumu Berlin. Istoimena drama se našla u najužem izboru Nojer Folksbineneprajs (Neuer Volksbühnenpreis, 2025). Dramske tekstove objavljuje u izdavačkoj kući Hartmann & Stauffacher.

 

 ŠUMA je prva drama austrijske autorke Mirjam V. Leš koja je od svog nastanka 2022. postavljena više puta na različitim scenama u Nemačkoj i Austriji.

Tokom noći na balkonu osobe A. izraslo je drvo. Ne mala biljka, pravo drvo. Vrlo nezgodno. Nažalost, Gradske bašte nisu nadležne za balkone, a Šumarski tehničar nema vremena. Malo-pomalo, u celom gradu, zapravo, u celoj Evropi odjednom izraste puno drveća, usred urbanih centara: sada se korenje, podzemne micelijske niti i mikroorganizmi probijaju kroz podstrukturu grada, fiberglas nema ni najmanju šansu. Nacionalni spomenici poput Ajfelove kule uskoro će zarasti – šuma počinje ponovno osvajanje Evrope. Ljudi nemaju mnogo opcija, ili da se radikalno prilagode prirodi ili da pobegnu na jug.

Mirjam ima dobar osećaj za apsurdne situacije, u kojima se, na primer, Bambi, Cezar i rimski hroničar Plinije prirodno pojavljuju jedni pored drugih. Ova drama istančanog humora bavi se veoma aktuelnim temama kao što su klimatska katastrofa, bekstvo ili ostanak u gradu i život drveća. Tekst je protkan poetičnim sekvencama kojima autorka pušta da sama šuma progovori kroz drveće, pečurke i bube.

 

 


Pol Purver © Celine Pourveur

 

POL PURVER (Paul Pourveur 1952, Antverpen) belgijski je dramski pisac i scenarista, odrastao u dvojezičnom okruženju. Prvobitno je radio kao scenarista za film i televiziju. Za flamansku televiziju pisao je dokumentarce, filmove za decu i igrane filmove. Sarađivao je i na raznim popularnim serijama, poput Konga. Sredinom osamdesetih počeo je da piše za pozorište.

U svojim pozorišnim komadima koristi jezik na osoben način: ne samo kao medij, već i kao predmet interesovanja. Njegovo pozorišno stvaralaštvo uvek je istraživanje s ciljem da se osmisle forme koje na nov i svež način obrađuju temu, bilo da se radi o kvantnoj fizici (Aurore boréale / Polarna svetlost), ženskom donjem vešu (Le Coucher d’Yvette / Ivet se sprema za spavanje), ratu koji je razorio bivšu Jugoslaviju (Décontamination / Dekontaminacija) ili strastvenim odnosima između muškaraca i žena (White-Out / Belilo, Bagdad Blues / Bagdadski bluz, Shakespeare Is Dead, Get Over It!, L’abécédaire des temps (post) Modernes / Abecedar (post)modernih vremena).

Godine 1999. dobio je Nagradu za dramsko pisanje za predstavu Stiefmoeders (Maćehe), a 2009. Nagradu kritike za drame Abecedar (post)modernih vremena i Shakespeare Is Dead, Get Over It!. Godine 2023. dobio je trogodišnju nagradu za frankofonu pozorišnu književnost Federacije Valonije-Brisela, 2021–2023, za predstavu Polarna svetlost.

 SHAKESPEARE IS DEAD, GET OVER IT! je pokušaj rekonstrukcije jedne ljubavne priče koji odiše blistavim asocijacijama i smelim misaonim zaokretima belgijskog dramskog pisca Pola Purvera.

Purver piše pozorišne komade koji se suprotstavljaju tradicionalnoj dramaturgiji, on meša različite žanrove i stilove, a u svoja dela često uključuje i naučne tekstove kako bi publici ponudio raznovrstan materijal od kojeg svako može da sklopi sopstvenu priču.

Shakespeare Is Dead, Get Over It! je razigrana, fragmentarna priča o ljubavi koja sadrži skup anahronih, a prividno savremenih narativa. Ona poziva gledaoca da je rekonstruiše ili dekonstruiše kroz prizmu sopstvenih iskustava i referenci.

Na nežan i dirljiv način Purver prikazuje kako veza dvoje mladih ljudi podleže pritiscima različitih ideologija i uverenja i kako na sve utiču složeni mehanizmi „globalizovanog” sveta u kome je kao u mreži sve povezano sa svime. Kroz ovu dramu autor preispituje i naš odnos prema prošlosti – prošlosti koja se neprestano ažurira, poput novih i novih izvođenja Šekspirovih komada kojima se pozorišni stvaraoci stalno vraćaju.

Tags:
X