Dušan Đurović

Dušan Đurović rođen je 22. 10. 1984. u Podgorici. Objavio je zbirke pjesama „Bukovski čujem da si prebio Hemingveja” i „Plagijat”. Dobitnik je prve nagrade za sastav na temu „Podgorice, pišemo ti srcem” u šestom razredu osnovne škole. Član je benda „Antonio Sanchez i Kurvini Sinovi” i jedan je od bivših  urednika portala Polucija. Od 2015. godine živi i radi na Islandu.

Braćo moja lijepa

U crkvi momišićkih mučenika sjedio sam pokraj svijeće i plakao.

Pjesnik iz Kuča recitovao je stihove iz Luče.

Ostao sam bez goriva i tata se ispeo vespom na momišićko brdo.

Pokojni otac Gavrilo mahao je troprstom rukom svetoručicom.

Sjećanje na momišićke noći nikad neće utihnuti.

Svijeće i kandila, sveci što trepere i bokal sa vinom okolo kruži.

Braćo moja lijepa, govorio je otac Gavrilo.

Srce mi je puno kad vas vidim na ovom svetom mjestu.

Našim venama teče kosovska krv, a u srcima našim vozdiže se Dušanovo carstvo.

Krstimo se.

Usred nadahnutog slova crkva se zatresla iz temelja.

Šta je ovo, braćo, ako Boga znate, zavapio je pjesnik iz Lijeve rijeke.

Vrata od crkve otvoriše se sama.

Da se ovo Gospod Bog nije spustio među nas smrtnike, uskliknuo je s ljubavlju otac Špiro.

Uto se vrata zatvoriše.

U crkvi ostade neka neprijatna hladnoća, te očevi ogrnuše pletenu đilad zlatiborsku.